Majka rahmetli Izeta Nanića: Kada su mi javili da je poginuo, umrla sam i ja

Majka rahmetli Izeta Nanića: Sve mi je teže
FOTO: AVAZ
Na današnji dan, 1995. godine poginuo je Izet Nanić. Poginuo je prilikom oslobađanja pograničnog područja između BiH i Hrvatske, a u sklopu velike akcije Petog korpusa Armije RBiH protiv agresorskih snaga, radi spajanja sa snagama Hrvatske vojske, koje su u isto vrijeme uspješno realizirale akciju “Oluja“.

Njegova majka Rasima danas je kazala za “Avaz” da joj je svake godine sve teže.
– Nema veće boli nego da majka izgubi svoje čedo – kaže Rasima Nanić.

Tužni dani
Kaže nam da je jučer bila na turbetu.

– Danas neću moći izaći na tevhid. Bolesna sam ni vrijeme nije dobro. Drago mi je da ljudi ne zaboravljaju mog Izeta i sve ono što je on uradio za ovaj narod i Bosnu – kaže majka velikog heroja.

Izet Nanić rođen je 4. oktobra 1965. godine
Izet Nanić rođen je 4. oktobra 1965. godine
FOTO: ARHIV
General Nanić ubijen je samo nekoliko sati prije konačne deblokade i spajanja snaga Armije RBiH s Hrvatskom vojskom.

– Sjećam se dobro tog dana. Kada su mi javili da je poginuo, umrla sam i ja. Kada dođe ta godišnjica, sve iznova proživljavam. Zdravlje mi je narušeno. Ali, imam još sinova, živim i zbog njih – govori na kraju majka Rasima.
Sam sebi slomio nogu da se vrati u BiH
Izet Nanić rođen je 4. oktobra 1965. u mjestu Varoška Rijeka u općini Bužim. Bio je drugo od sedmero djece Rasime i Ibrahima. U rodnom Bužimu završio je osnovnu školu. Kao mladić je svirao gitaru i trenirao tekvondo. Srednju vojnu školu upisao je u Zagrebu. Maturirao je 1984. godine.

Bio je na dužnosti poručnika JNA u Kragujevcu do početka ratnih sukoba u BiH
Bio je na dužnosti poručnika JNA u Kragujevcu do početka ratnih sukoba u BiH
FOTO: ARHIV
Bio je na dužnosti poručnika JNA u Kragujevcu do početka ratnih sukoba u BiH. Shvativši velikosrpske namjere unutar JNA, slomio je sam sebi nogu i spriječio da ode na hrvatsko ratište. S porodicom i nogom u gipsu vratio se kući.

Po povratku u Bužim aktivno učestvuje u organiziranju odbrane i formiranju prvih vojnih jedinica na tom prostoru. Od 15. avgusta 1992. postavljen je na dužnost komandanta 105., kasnije 505. bužimske viteške brigade, na čijem je čelu bio do smrti.

Avaz.ba